U prvom dijelu rada đaju se osnove izteorije vuče potrebne za proračun. Načiniodređivanja brzine vožnje i vremena, te otporakoji đ/eluju na vlak u toku vožnje, posebno seobrađuju. Također se ukazuje na specifičnostirazličitih režima vožnje.U drugom dijelu rađa istražuje se organizacijai postavljanje problema za rad na računalu.Navode se veličine koje su važne zasamu prugu i način njihova unošenja u datotekuračunala. Posebna pažnja posvećuje se proračununa stvarnom profilu pruge a ne na pojednostavnjenomprofilu. Dane su mogućnosti razvijenogaplikacijskog programa. Na temeljuprovedenog proračuna jednog primjera vučevlaka prikazuju se rezultati u brojčanom i grafičkomobliku.

Propusna moć cesta znatno se smanjujena većim i đuljim usponima, posebno uz većiudjel teških teretnih vozila.U rađu su analizirana iskustva terenskihopažanja i simulacija interakcije odvijanja prometnogtoka na usponu. Obavljena terenska mjerenjau našoj zemlji omogućila su određivanjepostupaka za utvrđivanje potreba za izgradnjomdodatnoga prometnog traka na usponu.

Praćenje novih matematičkih metoda omogućuje usavršavanje postojeće programskepodrške, a ostvareni rezultati mogu se izravnoprimijeniti u praksi. To ilustrira u ovom raduupotpunjena metoda Russellovih aproksimacijapri rješavanju transportnog problema u multimodalnomtransportu.

Autor je u radu opisao koncepciju integriranjau betonsku ploču kao jednu od novihkoncepcija gradnje pruga, te prikazao mogućnostnjene primjene pri gradnji dolinske željezničke pruge Zagreb - Rijeka.

O pouzdanosti rada uređaja daljinskog upravljanja elektrovučnim postroje11jima ovisi ipouzdanost funkcioniranja cjelokupnoga v učnogsustava. Upravo stoga veoma je važno utvrditikoji kvarovi i smetnje najčešće uzrokuju ispadanjeiz rada pojedinih dijelova ili cjelokupnog elektrovučnog postrojenja.Za raspoloživost i pouzdanost radaelektrovučnog postrojenja posebno je odlučujućaduljina trajanja kvara ili smetnje, od njihovepojave do otklanjanja greške, odnosno ponovnogispravnog funkcioniranja.Ovaj rad se bavi upravo problematikom otkrivanja najčešćih kvarova ili smetnji, kao ionih čije je trajanje najdulje, a posebno načinimai metodama njihova smanjenja ili potpunog eliminiranja. Eliminacija kvarova ili smetnji 11a značinjihovo apsolutno sprečavanje, nego i preuzimanjenjihovih funkcija alternativnim elementima.

Na temelju prikupljenih podataka o kvarovima i smetnjama na uređajima daljinskog upravljanjastabilnih postrojenja električne vuče urazdoblju od 1971. do 1988. godine načinjena je analiza, primjenom adekvatnih metoda, iz čega su proizašli odgovarajući zaključci. Posebno je važan zaključak koji upućuje na veliku korisnost.

Učestala zagađenja okoliša i vode uzadnjim su godinama potencirala pronalaženje ekološki prihvatljivog rješenja zbrinjavanja otpadnih tvari, tj. njihovo energetsko iskorištenje. U radu je prikazana problematika zbrinjavanja otpadaka u gradu Zagrebu. Dani su prijedlozirješenja opskrbe TE- TO otpadom, kao i rješenja infrastrukture {cestovne i željezničke).

U ovom radu je analizirana i ocijenjena međunarodna razmjena poštanskih pošiljaka Jugoslavijesa svijetom u razdoblju 1979-1988.Zaključuje se o snazi, smjeru i značajkama nastalih promjena u dinamici i strukturi, posebnoza svaku skupinu usluga (pismovne i paketske). Pismovne i paketske usluge pokazuju stalno smanjenje u oba smjera (izvoz i uvoz) začitavo razdoblje. Analitičke slike geografskedistribucije usluga pokazuju dominantnu uloguzemalja Evrope, posebno SR Njemačke.Zaključuje se da je ovakav pad međunarodnoga poštanskog prometa, uzrokovan izrazitom razvojnom tendencijom supstitucija među pojedinim vrstama usluga u uvjetima širenja. suvremene telekomunikacijske mr:eže, iako se ne bi smjeli zanemariti ni drugi uzroci, posebno u paketskih pošiljaka, koji su proizlazili iz opće ekonomske situacije zemlje u osamdesetim godinama ovog stoljeća.U budućnosti valja očekivati dugoročniju stagnaciju međunarodne razmjene poštanskih usluga, a u nekih usluga i nastavak opadanja.

U radu je dan prijedlog preraspodjele cestovnog prostora u središnoj zoni grada Zagreba. Takvim svrhovitim oblikovanjem prometnih površina mogao bi se dobiti dodatni prostorod 31 979 m2 koji bi značio veću sigurnost, manje zagađenje okoliša, ali i vraćanje nemotoriziranim sudionicima prometa površina koje su im bile oduzete predimenzioniranjem automobilskog prometa.